DRwireless je bežićna računalna mreža na području grada Duge Rese. Omogučava brzu komunikaciju i razmjenu podataka svim umreženim računalima. Kao medij za komunikaciju ova mreža koristi modulirane elektromagnetske valove i radi na standardnom protokolu 802.11 (trenutno 802.11b). Sastoji se od priključnih točaka (access points odnosno nodes) i samih klijenata, ondnosno računala koja se spajaju u mrežu. Pristupne točke koriste omnidirekcionalne antene radi što boljeg pokrivanja područja signalom a klijenti koriste usmjerene antene kojima se spajaju na pristupne točke i time povezuju svoja računala u mrežu. Za sada mreža ima dva access pointa koji funkcioniraju kao pristupne točke, a to su DRW-NODE1 lociran u Jozefinskoj cesti 24 i DRW-NODE2 na Trgu Hrvatskih Mučenika 5 sa Pacific Wireless 9dbi omni antenama na krovu zgrade. Spajanje na ove nodeove moguče je iz gotovo cijele Duge Rese, obzirom da se elektromagnetski valovi najlakše šire zrakom najbolji rezultati postižu se sa antenama postavljenim tako da imaju optičku vidljivost sa pristupnom točkom na koju se povezujete. Signal je izmjeren sa najudaljenijih točaka na horizontu koje imaju optičku vidljivost (Petrakovo brdo - oko 2-3 Km, Vučjak, Juranovo brdo, Goskovo) i link na DRW-NODE1 isprobano i kvalitetno radi čak i sa ručno izrađenom antenom od limenke nescaffea (kantenom).

Računala spojena u mrežu imaju neograničeni 24 satni pristup mreži i koriste njene resurse prema vlastitim željama. Svatko može pokretati i koristiti servise po želji i izboru (file sharing, chat programi, voicechat, webcam, razne multiplayer igre, itd...). Mreža ima i dedicated servere (kanta.node1.drw, deda.southside.drw) koji omogučavaju neke osnovne servise kao što su DNS, Domain controller, IRC, DC++ peer2peer file sharing, Jabber instant messaging i slično. Serveri su bazirani na starim PC računalima pogonjenim Linux Debian OS-om. Ova računala uvijek su dostupna na mreži a servisi koje omogućavaju stalno se prilagođavaju željama i potrebama korisnika mreže.

Mreža je otvorenog tipa i pristup je omogućen svima koji su zainteresirani. DRwireless je počeo s probnim radom početkom listopada 2003, a omni antena je postavljena na krov i DRW-NODE1 je pušten u rad i otvoren za pristup 25.10.2003. Mreža za sada ne koristi nikakovu enkripciju niti autorizaciju. Pristup i korištenje mreže su neogranićeni i potpuno besplatni. Administrator i vlasnik pristupne točke DRW-NODE1 je Tomislav Knapić, a pristupne toćke DRW-NODE2 Danijel Goršić. Prije nego što poćnete postavljati pitanja molimo vas da pogledate odgovore na učestalo postavljana pitanja.

• Cool! I ja bi se umrežio/la! Kako da se spojim u DRwireless?
• WiFi = Wireless ?
• interna kartica, USB adapter, AP? što mi na kraju treba za spajanje?
• Koaksijalni kabel? Pigtail? Kakav kabel? Što je to?
• Usmjerena antena?
• Što je AP?
• AP client mode
• AP bridge mode
• AP repeater mode
• Što je POE?
• Već imam LAN mrežu, mogu li ju povezati u DRwireless?
• Što je priključna točka (node)?
• Želim postaviti priključnu točku za DRwireless! Što mi je potrebno?
• Tko je sve u mreži?
• Kako mogu "vidjeti" ljude u mreži?
• Što je s kopiranjem fileova u mreži?
• Što je s igranjem multiplayer igrica u mreži?
• Što je s <ubacite_svoj_pojam_ovdje> u mreži?
• Mogu li preko DRwirelessa na internet?
• DRwireless <> KAwireless?
• Što je s ostalim gradovima i mrežama?

Sve što vam treba za spajanje u mrežu je računalo i oprema kompatibilna sa 802.11b standardom. Računalo možete nabaviti u svakoj prodavaoni informatičke opreme a izbor je zbilja velik već i u susjednom Karlovcu. U istim tim trgovinama nudi se i velik izbor opreme za wireless mreže koja radi na 802.11b protokolu. Vi se želite povezati na mrežu pa vam treba klijent kartica (WiFi adapter) a za to će poslužiti interna kartica za ugradnju u računalo, PCMCIA kartica, neko USB rješenje ili samostalni uređaj(AP). Ovisno o vrsti vašeg računala i vašim konkretnim potrebama prodavač će vas najbolje savjetovati i ponuditi vam odgovarajuću opremu. Na adapter ćete kabelom spojiti antenu pa je poželjno da kupite model sa priključkom za eksternu antenu (ako niste skloni uradi-sam rješenjima). Prije nego odjurite u trgovinu provjerite ima li vaše računalo već ugrađen wireless adapter da se ne osramotite :) Osim adaptera, potreban će vam biti koaksijalni kabel (tzv. pigtail) i neka usmjerena antena koju ćete postaviti na dobro mjesto za spajanje u mrežu. Kad nabavite svu opremu dobro je da se javite administratoru radi dogovora oko dodjele IP adresa i pristupa mreži. On će vam usput odgovoriti na preostala pitanja i pomoči oko umrežavanja.

Da, ovdje u našem žargonu to su sinonimi, makar je WiFi pojam koji puno bliže definira ono o ćemu mi ovdje pričamo dok je wireless puno opširniji pojam i može se odnositi na raličite stvari.

Svaki od ovih uređaja može služiti kao WiFi adapter i poslužiti će da vaše računalo spojite u našu mrežu. Što vama treba odrediti ćete pomoću nekoliko faktora. Vođeni zdravom kapitalističkom pretpostavkom da želimo što bolje rješenje po što povoljnijoj cijeni odmah ćemo eliminirati AP jer je on i do nekoliko puta skuplji od ostalih vrsta WiFi adaptera a ne nudi ništa bolje performanse. Najpovoljnije rješenje je interna WiFi mrežna kartica (najčešće izvedena kao PCI kartica), cijena jedne 802.11b WiFi kartice podjednaka je cijeni neke slabije grafićke kartice na tržištu (200-300 Kn u trenutku pisanja ovog teksta). U pravilu svaka od tih kartica ima konektor za antenu pa montaža pigtail kabela za spajanje sa antenom ne predstavlja problem. Većina korisnika sretno radi s ovakovim rješenjem. Jedino ograničenje koje ona ima je to da je vezana za vaše računalo i nalazi se u njemu. Ovo i nije negativna stvar dok vam se računalo nalazi relativno blizu mjesta na koje želite montirati antenu, ali kako je ta udaljenost veća isplativost ovog rješenja postaje obrnuto proporcionalna udaljenosti antene i računala. Kad dođemo do velikih udaljenosti i potrebe za 20-tak ili više metara kabela upitno je koliko će stabilno i kvalitetno link raditi ako će uopće raditi. Eak i sa skupim i kvalitetnim kabelima na tim udaljenostima gubici na kabelu biti će osjetni a cijena takovih kabela pribrojana na cijenu kartice vrlo brzo će dosegnuti ili ćak premašiti cijenu nabavke AP-a pa možda ipak onaj "skupi AP" s početka priće nije loša ideja ako ste se prepoznali u ovoj situaciji. U tom slučaju će AP puno bolje odraditi posao jer ga možete montirati relativno blizu antene a običnim UTP mrežnim kabelom spojiti na vaše računalo. Nema dugačkog i skupog pigtail kabela, nema gušenja signala i svih ostalih problema vezanih za njega. AP, kao samostalni uređaj neovisan o vašem računalu ima i svojih nedostataka a jedan od največih je ćinjenica da mu je potrebno osigurati napajanje. Kako je on obićno negdje u blizu antene u potkrovlju ili na slićnim mjestima taj problem se rješava POE tehnikom. Većina APa također ima konektore za spajanje eksterne antene. USB WiFi adapteri su "hibridno" rješenje, nije im potrebno napajanje jer ga dobivaju preko USB porta, nisu baš u računalu jer se na njega vežu USB kabelom ali taj kabel nemože biti predugačak. Glavna prednost ovakovog rješenja je jednostavnost instalacije dok su im glavni nedostaci ograničenje brzine zbog USB sučelja i nepostojanje konektora za vanjsku antenu (zbog nekog razloga većina USB WiFi adaptera nema konektor za eksternu antenu pa je jedino rješenje "uradi-sam" igra s lemilicom).

Pigtail je kabel koji koristimo za spajanje eksterne antene na naš wireless adapter. Obzirom da WiFi mreža radi na vrlo visokim frekvencijama (oko 2,4 Ghz) svaki kabel koji upotrijebimo za ovo prigušiti će nam dio signala, a time oslabiti kvalitetu linka i brzinu komunikacije. Koristeći pretpostavku "size does matter" vrlo brzo dolazimo do zaključka "kraći kabel = bolja i stabilnija veza" a otuda mu i ime "pigtail". Za spajanje antene na adapter u pravilu koristimo neki od koaksijalnih kabela jer oni su oklopljeni i donekle štite signal koji putuje od okolnih šumova i interferencije. Kod dosta kratkih kabela i instalacija gdje on ne prolazi pored jakih izvora elektromagnetskih zračenja možemo koristiti i najobičniji antenski kabel ili BNC mrežni koaksijalac, pogotovo ako imamo dobar položaj u blizini pristupne točke na koju se spajamo. Primjera radi: u praksi koristimo 6 metara najobičnijeg antenskog (TV) kabela i ručno sklepanu antenu od limenke, na udaljenosti oko 200-300 metara od pristupne točke i stvar funkcionira sasvim zadovoljavajuće. Naravno, ako nam je računalo sa wireles adapterom u podrumu, a antenu postavljamo na prozor udaljen nekih 10-15 metara nikakve pretpostavke ni razmišljanja neće nam pomoći da tu udaljenost smanjimo, ali tada razmišljamo o boljim (i skupljim) kabelima kao što su LMR400, LMR195 i slični. Ovdje uglavnom vrijedi stara dobra izreka "kolko para tolko muzike" pa je i kvaliteta koaksijalnog kabela proporcionalna njegovoj cijeni. Za nabavku nekog od ovih LMR kabela vjerojatno ćete morati skoknuti do neke od trgovina u Zagrebu, preporučamo EL-MA Kurtalj d.o.o. jer će vam tamo ljubazno osoblje odmah prodati i spojiti odgovarajuće konektore na krajeve kabela tako da sve bude odmah spremno za bezbolno spajanje.

Usmjerena antena potrebna vam je kako biste omogućili svojem wireless adapteru da bolje "čuje" promet sa pristupne točke i da lakše "priča" s njom. Ona ne pojačava niti mijenja elektromagnetske valove, ona samo oblikuje smjer njihovog širenja i ćini vaš WiFi adapter osjetljivijim na valove iz određenog smjera jer ih bolje prikuplja. Postoje kupovne antene za WiFi mreže i one rade sasvim solidno, no za većinu potreba dovoljna je i antena koju možete sami izraditi. Postoji nekoliko vrsta usmjerenih antena koje se mogu relativno jednostavno napraviti a daleko najpopularnija i najjednostavnija je antena od limene kantice tzv "cantenna". Primjer: Većina spojenih računala u DRwirelessu koristi ručno izrađene cantene.

AP (Access Point, odnsno pristupna točka) je uređaj koji služi za sinhronizaciju i distribuciju paketa na wireless mreži. Sva umrežena računala (klijenti) komuniciraju samo s APom a on se brine oko distribucije paketa među njima i na neki način "radi reda" u wireless prometu. Nećemo sada drobiti o 802.11b standardu i CSMA/CA protokolu nego recimo samo da je AP neka vrsta koncentratora odnosno hub-a na wireless mreži. Arhitektura APa je vrlo slična arhitekturi WiFi adaptera, večinu posla obavlja firmware pa tako postoje i WiFi adapteri koji se mogu natjerati da rade posao APa preko odgovarajućih drivera u računalu. AP je inače samostalan uređaj koji radi neovisno o računalu i ima svoje napajanje. U pravilu dolazi sa ugrađenim omni antenama "kratkog dometa" za indoor upotrebu ali se one mogu maknuti i umjesto njih priključiti kabel za eksternu antenu. Večina APova ima i ethernet port (UTP, 802.3) za priključivanje na računalo ili mrežu, računalo (ili mreža) spojeno na taj port vidljivo je na wireless mreži jer sve funkcionira kao jedan segment. AP može raditi u nekoliko naćina odnosno mode-ova a osnovni su AP mode, CLIENT mode i REPEATER mode. Neki APovi mogu raditi u BRIDGE mode. Osnovni način rada u kojemu se AP ponaša kako smo ovdje objasnili je AP mode. Dok radi u AP ili repeater modu i prima cliente uređaj se zapravo naziva Access Point i predstavlja priključnu točku.

U ovom modu AP radi kao klijent i spaja se na drugi AP, radi identično bilo kojem WiFi adapteru. AP se upotrebljava u ovakove svrhe kad nam je računalo daleko od mjesta gdje želimo montirati antenu pa nam nikako nisu isplativi dugački pigtail kabeli ili kada želimo ćitavu postojeću LAN mrežu priključiti u wireless. AP se montira blizu antene i povezuje se na nju kratkim pigtailom dok se na računalo (ili HUB/SWITCH) spaja UTP kabelom. UTP se često koristi i za POE kako bi se osiguralo napajanje uređaja. Navodno ponekad nastaju problemi kod određene kombinacije APa i HUBOB-a/SWITCH-eva kada pokušate cijelu LAN mrežu spojiti u wireless preko AP-a u client modu ali to još neznamo iz vlastitog iskustva. Dok radi u client modeu AP se ponaša iskljućivo kao client i nemože primati ostale cliente.

U ovom modu AP radi kao bridge i koristi se za spajanje dviju (point-to-point) ili više (point-to-multipoint) mreža. Dok radi u ovom modeu AP nemože primati cliente već isključivo služi za povezivanje mreža.

U ovom modu AP radi kao repeater odnosno "ponavljač". U postavkama odabirete AP na koji če se "spajati" i puštate ga u rad, on tada sa njega prenosi sav promet i ponavlja ga u svom području. Uz to on prima i ostale cliente sa svog područja i povezuje ih u mrežu te njihov promet prosljeđuje onom prvom APu. Ovo je neka vrsta hibrida izmežu AP i bridge mode-a. U ovom načinu također bi trebao raditi i ethernet port na APu pa bi i računalo/mreža spojeni kabelom na AP također bili u mreži. Navodno i kod ovog moda ima dosta problema sa tim ethernet portom i stvar se razlikuje od proizvođaća do proizvođaća, od modela do modela, pa ćak i od raznih verzija firmwarea. Trebalo bi eksperimentirati. Na ovaj način mreža se jednostavno pro1iruje ali ovo ima i svoje nedostatke. Glavni nedostatak ovakovog načina rada je nešto sporija komunikacija pa je APove koji služe kao pristupne točke bolje spajati routerima i odvojenim interfaceima. Kod postavljanja APa u repeater mode važno je da ima što bolji link prema APu kojeg "ponavlja".

POE je kratica za Pogle Opet Egzibicije, još jedna zavrzlama smišljena od strane zlih ljudi na wirelessu, stvorena isključivo s ciljem da rastjera sve potencijalne korisnike DRwireless mreže. - Šalu na stranu, POE (Power Over Ethernet) je vrlo korisni "trik" kojime se kroz UTP kabel provodi napajanje do nekog uređaja. Na wireless mreži to se često upotrebljava za napajanje APa. Einjenica je da standardni ethernet koristi dvije od ukupno četiri parice koliko ih ima u UTP kabelu (koriste se 4 od ukupno 8 žica) i time ostaju dvije neiskorištene parice. Kako AP ionako spajamo na svoje računalo UTP kabelom ideja POE je da se ove neiskorištene parice upotrijebe za napajanje. Na taj način ste osigurali napajanje iz sobe gdje vam je računalo APu koji je negdje na udaljenom mjestu (npr. u potkrovlju). Najjednostavniji način za ovo je da se kroz UTP kabel šalje struja iz ispravljaća (istosmjerna, male voltaže). Kod dužih UTP kabela gubitak u naponu uzrokovan otporom je znatan pa AP možda neće htjeti raditi i stalno če se resetirati. Ovo se rješava stavljanjem drugačijeg ispravljača (npr. 12v) umjesto originalnog (npr. 6,5v) kako bi se nakon gubitka u kabelu osigurao dovoljni napon na APu. Srećom većina APova ima ugrađeni stabilizator i regulator napona pa može uredno raditi i na nešto jaćem od onoga koji dobiva sa tvorničkim ispravljačem. POE nije samo mit ili teorija, on funkcionira i u praksi. AP koji koristimo kao DRW-NODE1 koristi POE za napajanje.

Naravno, postoji nekoliko rješenja za to, a vjerojatno najjednostavnije je nabavka AP-a kojeg čete spojiti u vašu mrežu i postavljanje u client mode.

Priključna točka je mjesto na kojem se nalazi antena na koju je spojen access point i omogučuje spajanje clienata. Da biste se spojili u DRwireless mrežu morate se spojiti na jednu od priključnih točaka. Kvalitetna priključna toćka podrazumijevala bi računalo sa dva mrežna priključka (interfacea) od kojih bi na jedno spojili AP koji bi postavili u AP mode a drugi bi koristili isključivo za povezivanje na neku od postoječih kvalitetnih pristupnih točaka (backbone node). Računalo bi moralo raditi 24 sata na dan i bilo bi podešeno kao router. Na ovaj način postiže se najbrža moguća komunikacija. Priključna točka može raditi i jednostavnije, dovoljan je samo AP u repeater modu. Pogledajte AP repeater mode da vidite prednosti i nedostatke ovakovog rješenja. U svakom slučaju, priključna toćka u pravilu koristi bolje omnidirekcionalne antene radi što boljeg pokrivanja signalom.

Odgovor na ovo jasan je iz odgovora na pitanje "što je priključna toćka"? Svima nam je u interesu širenje mreže i ukoliko ste zainteresirani za postavljanje priključne točke kontaktirajte administratora.

DRwireless je otvorena mreža sa rastućim brojem članova. DRW-NODE1 nalazi se na žičanoj LAN mreži u kojoj je trenutno 7 računala i jedan server sa potencijalom širenja. Sve je ovo dio istog segmenta pa su i ova računala dio DRwireless mreže. Do trenutka pisnja ovog FAQa na Wirelessu je registrirano još 20-tak wireless korisnika. Spojeni su korisnici iz Jozefinske ulice, sa Stare ceste, iz Varoša te cijela žićana mreža ulice Brodac i okolice (southside.drw).

Kao i kod svih ostalih servisa, korisnici sami pokreću i messaging servise za komunikaciju i chat po želji i izboru. Ipak, zbog velike popularnosti među korisnicima odabrali smo neke standarde kojih se svi pridržavamo. Tako je trenutno standardni protokol za messaging i chat odabran IRC. IRC serveri nalaze se kanta.node1.drw (192.168.1.2) i deda.southside.drw (192.168.10.200) i još nisu sinhronizirani pa zasada svi koriste deda.southside.drw. Osim ovoga, server kanta.node1.drw pogoni jabber instant messaging servis pa se možete spojiti bilo kojim jabber kompatibilnim IM programom (npr. Trillian ili Exodus). Jabber clienti su dostupni za gotovo sve platforme, jabber server se nalazi na adresi jabber.node1.drw. Jednom spojeni, poslužite se uslugom JUD (Jabber User Directory) da pronađete ostale korisnike i stupite u kontakt s njima (nama).

Wireless mreža je ekvivalent žičanom LANu i sve što možete u običnoj mreži možete i na DRwirelessu. Korisnici sami određuju koje servise žele koristiti i kako će ih koristiti. Da, kopiranje fileova je moguće. Korisnici su sami odgovorni za materijale koje razmjenjuju ovom mrežom pa tako i za sve eventualne računalne viruse, materijale za1tićene copyrightom i ostalo. Od nedavno na mreži koristimo i DC++ peer2peer sustav za razmjenu datoteka pa je pronalaženje i dijeljenje sadržaja dodantno olakšano.

Wireless mreža je ekvivalent žičanom LANu i sve što možete u običnoj mreži možete i na DRwirelessu. Korisnici sami određuju koje servise žele koristiti i kako će ih koristiti. Da, igranje igrica je moguće. U trenutku pisanja ovog FAQ-a najpopularnije igre na DRwirelessu su Counter Strike - Condition Zero i Call of Duty ali igraju se i ostale.

Wireless mreža je ekvivalent žičanom LANu i sve što možete u običnoj mreži možete i na DRwirelessu. Korisnici sami određuju koje servise žele koristiti i kako će ih koristiti. Da, sve što je moguće na klasičnoj žičanoj mreži moguće je i na DRwirelessu. Korisnici sami koriste resurse mreže prema vlastitim željama i na vlastitu odgovornost.

Ne, DRwireless mreža zasada nije spojena na internet i povezivanjem u DRwireless vaše računalo nije povezano na internet. DRwireless nema nikakove veze sa internetom, to je zasada lokalna mreža na području grada Duge Rese i okolice. Naravno, ukoliko imate nekoliko računala na odvojenim lokacijama u Dugoj Resi, spojenih u DRwireless od kojih je jedno povezano na internet mogli biste na njemu pokrenuti proxy servis i koristiti ga preko DRwireless mreže da omogućite vašim ostalim računalima pristup internetu ali s ovime sam već sam sebi dosadan, ipak čemo još jednom ponoviti: Wireless mreža je ekvivalent žičanom LANu i sve što možete u običnoj mreži možete i na DRwirelessu. Korisnici sami pokreću i koriste servise prema vlastitim željama i potrebama i na vlastitu odgovornost.

KAwireless je susjedna WiFi mreža koja radi na području grada Karlovca. Zasada nije ostvaren link između ove dvije mreže ali se razmatra mogućnost spajanja wireless preko Vinice . Pokazan je obostrani interes pa vjerujemo da će u skoroj budučnosti doći do povezivanja ovih mreža u jednu. Općenito, otvorene WiFi mreže imaju tendenciju širenja i međusobnog povezivanja pa tako možete očekivati vrlo velik broj korisnika u skoroj budućnosti. Prva mjerenja signala sa Vinice već su obavljena i trenutno se razmatra mogućnost postavljanja opreme za taj link.

DRwireless nije prva mreža ovakovog tipa i nastala je po uzoru na slične projekte u ostalim gradovima i zajednicama. Ostali gradovi, razne zajednice i organizacije također imaju svoje wireless mreže. Više informacija o nekim wireless mrežama i organizacijama potražite na njihovim stranicama. Ovdje ćete također pronaći mnogo korisnih informacija i odgovora na sva pitanja u vezi WiFi mreža: